Gospodarski plan Jaroslava Pecnika i osječkih Laburista

OKVIR ZA SOLIDARNOST EKONOMSKOG I SOCIJALNOG PARTNERSTVA U GRADU

Cilj ovog programa je učiniti grad motorom razvoja u našoj regiji, a da bi do toga uopće došlo, treba jasno pozicionirati grad, naznačiti prioritete, a prije svega uočiti probleme postojećeg stanja. Pri tomu treba imati na umu da je RH zapravo praktički već postala članicom EU i u tom smislu i Osijek i regija (predstavljaju jedinstvenu i logičnu cjelinu) moraju iskoristiti prednosti ulaska u ove integracijske procese. Potrebno je dobro upoznati trendove u EU, ali istodobno i odrediti naše komparativne prednosti i ciljeve. Strateški izbor sektora koje treba razvijati u gradu i regiji nikomu nisu tajna i odnose se prije svega na proizvodnju hrane, obnovljive izvore energije, zaštitu okoliša i turizam. Tomu svakako treba dodati i razvoj informatičko tehnoloških kapaciteta, ali i neke klasične oblike reindustrijalizacije, koji, dakako, moraju biti prilagođeni suvremenim gospodarskim trendovima. Kada govorimo o (re)industrijalizaciji, važno je napomenuti kako treba razvijati i tzv. nove, netipične oblike industrije: zdravstvo, promet, obrazovanje i sl. Važno je da grad i regija konačno iz sfere stagnacije i(li) gospodarske prilagodljivosti uđu u sferu svestranog privrednog razvoja. Da bi do toga došlo, svu energiju i najveći mogući dio financijskih sredstava treba ulagati u zapošljavanje, jer o tome ovisi i proračunska snaga grada i njegovih službi. O jačini gospodarstva, dakle, ovisi i jačina proračuna.

Da bi se grad pokrenuo u željenom privrednom pravcu (ali jednako tako i društvenom, kulturnom i uopće duhovnom), potrebno je ostvariti sinergiju gospodarstvenih subjekata, sveučilišta i politike, dakako u ovom smislu isključivo shvaćene kao servisa u službi građana. Gospodarstvo daje viziju, sveučilište resurse, a politika regulacijski okvir konkurentnosti. Jedino kroz razvoj i zapošljavanje moguće je realno ostvariti toliko na potrebnu socijalnu osjetljivost, jer veliki broj naših sugrađana doslovno živi na pragu bijede. To se odnosi ne samo na nezaposlene, mlade i umirovljenike, već i na veliki broj zaposlenih koji jedva preživljavaju od svog dohotka, ukoliko ga uopće i dobi(ja)ju na vrijeme. U tom pogledu laburisti moraju reafirmirati ideju socijalne pravednosti, te je upravo to smisao smisao tzv. nepolitičke politke departizacija i depolitizacija lokalne zajednice. Samo tako je moguće ostvariti transparentnost rada gradske uprave, otvoriti okvire tzv. participativne demokracije, a samim time i razvoj civilnog društva. Da bi do toga došlo, kultura naše lokalne zajednice mora biti stav, a ne puki privjesak i ukras koji se svodi na nekakav isprazni elitizam. Stranke se, a laburisti to naglašavaju kao suštinu, moraju otvoriti prema zajednici, jer bez stručnih i moralnih ljudi nije moguće ostvariti nikakav napredak. Ne zaboravimo, ogromna većina najboljih, tj. najstručnijih i najobrazovanijih ljudi nisu članovi niti jedne stranke. Samo korištenjem tih “kapaciteta” i “resursa” moguće je pokrenuti razvoj grada. A bez njihove animacije, ponuđeni politički programi te gospodarski i ini projekti ostaju mrtvo slovo na papiru.

Ozbiljni ekonomisti naglašavaju kako se najbrže oporavlja gospodarstvo koje ima snažnu industrijsku i proizvodnu bazu, a veliko je pitanje u kojoj mjeri u tu grupu ulaze grad Osijek i naša regija. Konkretne odgovore na to pitanje može dati jedino dobro osmišljena strategija, koju imamo (“Strategija razvoja gospodarstva Grada Osijeka”), a koju je izradio Ekonomski fakultet u Osijeku 2006. godine, ali koju treba modernizirati i prilagoditi novom dobu. Na tom planu nešto je učinjeno, ali treba dodatno kreirati segmente gospodarstva, koji mogu pridonijeti razvoju i zapošljavanju, odnosno privlačenju investitora i investicija. Međutim, paradoksalno, mi se trenutno i na gospodarskom planu, ali podjednako tako i na kulturnom, društvenom, moralnom i sl., više približavamo Balkanu nego EU, u koju formalno ulazimo 1. srpnja ove godine. Taj trend treba preokrenuti, ali za sada su nam resursi limitirani. I ljudski i materijalni u svakom pogledu. Stoga se treba, ponovimo, fokusirati na sektore koji imaju šansu za dugoročni rast (proizvodnja hrane, obnovljivi izvori energije, informatika, obrazovanje i sl.), ali dakako, ogromne napore treba uložiti i na svladavanje postojeće gospodarske krize koja će, prema predviđanjima, još narednih 4-5 godina dominirati našom zemljom. Jedino rješenje za izlaz iz postojeće krize krije se u stvaranju uvjeta za povećanje zaposlenosti, povećanju broja visokoobrazovanih kadrova, ali i povećanju produktivnosti, bez čega nema povećanja konkurentnosti, neophodne za izvoz naših roba i usluga. Stoga treba razvijati različite modele poduzetništva, posebice u tradicijskim obrtima, od proizvodnje hrane do specijaliziranih zanata, poticati samozapošljavanje; u svakom slučaju, treba zaustaviti trend povećanja nezaposlenosti, a osmišljenom socijalnom i gospodarskom politikom omogućiti našim građanima da što je moguće bezbolnije svladaju ovo razdoblje teške i dugotrajne, prije svega materijalne, ali i duhovne i moralne krize.

Ono što je svakako neophodno i što svaka nova gradska vlast treba neposredno (u)činiti je detaljnije propisati načine izvršavanja proračuna, odnosno nadzora i kontrole svih subjekata koji dobijaju sredstva iz proračuna. A, samim time, izvršiti preispitivanje, odnosno novo uređivanje sustava subvencioniranja i kapitalnih pomoći koje dobijaju trgovačka društva u vlasništvu grada. Time bi se značajnije oslobodila financijska sredstva opće namjene i na taj način stvorila mogućnost smanjivanja cijena usluga koje pružaju ta trgovačka društva (voda, odvoz smeća i sl.).

Kada se govori o kapitalnim projektima od interesa za grad i građane, prije svega u odnosu na proizvodnju hrane i obnovljive izvore energije, moramo biti svjesni da s ulaganja u te projekte odgromna i da se ne mogu ostvariti bez sufinanciranja iz EU fondova. Istodobno, to znači da se mora pokrenuti cijeli izvedbeni ciklus: primjerice, izrada karata obnovljivih izvora energije, prilagodba prostornih planova, definiranje dugoročnih ulaganja u objekte u vlasništvu lokalne samouprave i sl. Ali, to se sve dugoročno isplati i snažno se odražava na povećanje zaposlenosti, ali i na povećanje prihoda lokalne zajednice. Jedna od neposrednih, ali suštinskih zadaća nove gradske uprave jest: sve raspoložive kadrovske resurse (bilo da se radi o djelatnicima gradske uprave ili o djelatnicima Regionalne razvojne agencije) staviti u funkciju izrade projekata za “povlačenje” financijskih sredstava iz fondova EU. Trebaju biti zastupljeni projekti iz svih područja za koje je Grad Osijek kao jedinica lokalne samouprave nadležan. Time bi se oslobodila značajna proračunska sredstva opće i određene namjene, kojima bi se dodatno stimulirao razvoj poduzetništva, a samim time i novo zapošljavanje. Sve stimulacije koje za otvaranje novih radnih mjesta daje država, Grad treba popratiti svojim mjerama i sukladno potrebama i mogućnostima dodatno proširiti. Jasno je da bi se dobivenim sredstvima iz EU fondova otvorile i mogućnosti izgradnje novih objekata društvenog i komunalnog standarda.

GOSPODARSTVO / INOVATIVNOST

1. Osnivanje gradskog poduzetničkog Fonda – kojim će se sufinancirati inovativne, kreativne ideje odnosno poslovni poduhvati poduzetnika početnika. Fond će raspolagati određenim financijskim sredstvima a visina financijskog iznosa za dodjelu bespovratnih sredstava ovisiti će o djelatnosti poslovnog subjekta, broju osoba koje namjerava zaposliti i sl
2. Dodjela jednog dijela praznih gradskih poslovnih prostora na korištenje poslovnim subjektima bez naknade u prvoj godini uz obavezu plaćanja mjesečnih režija i eventualnog pre(uređenja) prostora.
3. Kroz poticanje poljoprivredne proizvodnje (primjerice prerada i plasman hrane) ostvarivati reindustrijalizaciju zajednice kao oblik otvaranja novih radnih mjesta.
4. Osnivanje ureda za podršku proizvođačima grada Osijeka (ali i Slavonije i Baranje), koji će imati za cilj proširiti tržište za proizvode grada i regije, kroz uspostavljanje kontakata s potencijalnim velikim kupcima, kao što su trgovinski lanci, ugostiteljski objekti i sl., provođenje promidžbenih akcija s ciljem podizanja svijesti građana o važnosti kupovanja lokalnih proizvoda te stvaranje uvjeta za otvaranje prodajnog centra u kojem će se prodavati isključivo proizvodi proizvedeni u Slavoniji i Baranji.
5. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje strojeva u cilju smanjenja ovisnosti slavonske prerađivačke industrije o uvozu tehnologije te, dugoročno, povećanja proizvodnje strojeva kao izvoznog proizvoda visoke dodane vrijednosti. Uključiti Sveučilište u istraživačke procese u cilju definiranja potreba slavonskih prerađivača (poljoprivredna, prehrambena, drvna industrija) i povezivanje s lokalnim proizvođačima strojeva i alata koji bi mogli ponuditi rješenja za pokrivanje takvih potreba
6. Organiziranje poslovnih susreta pod nazivom Sajam ideja s ciljem predstavljanja inovativnih, kreativnih rješenja fizičkih osoba i pravnih subjekata a u svrhu povezivanje sudionika na tržištu odnosno privlačenja domaćih i stranih investitora.
7. Sveučilište: istraživanje-znanost-inovacije; naglasak je: staviti Sveučilište u funkciju rješavanja konkretnih gospodarskih i društvenih problema lokalne zajednice.
8. Osnivanje Studentskog poduzetničkog inkubatora u suradnji sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera (uz eventualnu potporu resornih ministarstava, ali i sufinanciranjem iz EU fondova). Studentski poduzetnički inkubator predstavlja oblik potpore studentima da istraže potencijal ideje, razviju i realiziraju svoje poslovne ideje odnosno pokrenu poduzeće.
9. Osječke informatičke tvrtke (primjerice: Farmeron, Anctuu…) postaju predmet sve većeg interesa stranih investitora, jer se razvijaju velikom brzinom. Mogu i trebaju uposliti veći broj mladih i obrazovanih kadrova, ali zbog relativnog zaostajanja obrazovnog sustava, lokalna zajednica može pridonijeti zapošljavanju tako da osigura neophodnu edukaciju.

DRUŠTVENO-SOCIJALNI PRIORITETI

1. Poticanje modela socijalnog stambenog zbrinjavanja, pogotovo mladih osoba i obitelji, kao i onih socijano ugroženih.
2. Zaustavljanje “krezube” stambene izgradnje te daljnje devastacije urbane slike grada.
3. Uklanjanje arhitektonskih barijera na svim objektima u vlasništvu grada.
4. Povećanje kapaciteta domova za umirovljenike, kao i izgradnja novih sličnih objekata za tu namjenu.
5. Obnova i proširenje dječjih igrališta u gradskim četvrtima.
6. Rješavanje gradskih prometnih čepova denivelacijom cestovnih prometnica u odnosu na željezničke prometnice (Vukovarska ulica i sl.).
7. Razvoj gradske javne prometne mreže uz respektiranje ekoloških standarda.
8. Povezivanje prigradskih naselja s gradskom mrežom biciklističkih staza (brend – Osijek-grad biciklista) te organiziranje sustavne edukacije biciklista (u suradnji s MUP-om).
9. Umirovljenicima s mirovinom manjom od 1.800,00 kn omogućiti da iz gradskog proračuna ostvare dodatak od 100,00 kn.
10. Sufinanciranje rada bez zasnivanja radnog odnosa do visine minimalne plaće (2.835,00 kn). Poticaji su usmjereni na osobe s VŠS/VSS bez radnog iskustva koji se kao vježbenici planiraju zaposliti u uredima državne, županijske i gradske uprave te gradskim i županijskim poduzećima.
11. Promicanje populacijske politike: roditelji svakog novorođenog djeteta ostvarit će pravo na 5.000,00 kn jednokratne pomoći, a za treće i svako naredno dijete 10.000,00 kn.
12. Intenzivirati skrb o starijim i nemoćnim osobama, kao i osobama s posebnim potrebama.
13. Potaknuti izgradnju Zaštitne radionice za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
14. Osnivanje Građanskog fonda solidarnosti.
15. Promovirati politiku socijalne uključenosti (posebice braniteljske populacije), ali i kao odraz naše svijesti o ljudskim pravima i kao segment razvoja civilnog društva (poticati poduzetništvo i početno zapošljavanje žena, samohranih roditelja, osoba s invaliditetom i sl.).
16. Izgradnja dječjeg vrtića u Sarvašu i Novom Tenju ili bitno proširenje kapaciteta u postojećim vrtićima.

KULTURA, SPORT, ODGOJ/OBRAZOVANJE I CIVILNO DRUŠTVO

1. Osijek – kandidat za “Europsku prijestolnicu kulture 2020”.
2. Participacija za nabavku školskih udžbenika za učenike osnovnih škola.
3. Promovirati cjeloživotno učenje i doškolovavanje kao jamstvo opstanka na tržištu rada.
4. Promocija novih kulturnih sadržaja kroz projekt “Drugog i drukčijeg Osijeka”.
5. Omogućiti roditeljima djece koja koriste usluge Centra za predškolski odgoj da preko ljeta budu oslobođena plaćanja usluga za jedan mjesec.
6. Snažnije financiranje i daleko jača institucionalna potpora tzv. malim sportovima (dizanje utega, boks, vaterpolo…) po kojima je grad Osijek nekad bio poznat, a koji su u međuvremenu zamrli ili postali posvema marginalni. Također, treba pružiti potporu sportu kao vidu zdravog načina života.